Cilj održanog Inovacijskog kampa bio je pripremiti dionika Klastera obrambene industrije na nadolazeće natječaje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u predmetnoj financijskoj perspektivi kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014-2020, kao i na predstojeću financijsku perspektivu 2020-2030 te korištenje Europskog obrambenog Fonda.

U okviru Inovacijskog kampa započete su pripreme za buduće istraživačke projekte s ciljem razvoja novih inovativnih proizvoda u okviru identificiranih područja interesa sektora obrambene industrije Republike Hrvatske (u ovom slučaju područje besposadna vozila i plovila i njihov budući razvoj u svrhu obrambeno-sigurnosnih izazova).

Ovaj događaj bio je izvrsna prilika za povezivanje predstavnika akademske zajednice, institucija i realnog sektora u cilju stvaranja nove vrijednosti. Tako su se kroz događaj predstavili te svoja iskustva i smjerove razvoja s okupljenima podijelili predstavnici etabliranih tvrtki DOK-ING d.o.o., BRODOSPLIT d.d. i DIV Marine and Energy Solutions d.o.o. Raspravi su značajan doprinos dali i predstavnici Znanstveno istraživačkih institucija – Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Fakulteta strojarstva i brodogradnje te tvrtki iz Zagrebačkog inovacijskog centra – Byte lab grupa d.o.o., Poslovna sigurnost d.o.o., Hexaworxd.o.o., Stratowave Connect j.d.o.o. i Pulsar Laboratories d.o.o.. Također, u radu kampa su sudjelovali i predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske.

Kroz održani Inovacijski kamp za područje istraživanja i razvoja novih razvojnih projekata u području naprednih besposadnih vozila i plovila potaknut je razvoj novih projektnih ideja i uspostavljen temelj za buduće poslovne suradnje.

Izvorni članak: ZICER.hr

Smatrajući funkciju nadzora jednom od osnovnih funkcija menadžmenta, menadžeri sigurnosti su u poslovnim organizacijama najveći korisnici podataka prikupljenih pomoću elektroničkih sustava zaštite i centralnih nadzornih sustava. Na temelju prikupljenih podataka i dodatnih analiza, stvaraju se korisne informacije i izvješća za najviši menadžment koji im omogućavaju nadzor i upravljanje poslovnim procesima od vitalne važnosti za svaku poslovnu organizaciju. Opisanim pristupom menadžerska funkcija nadzora dolazi u središte zanimanja svih onih koji teže postizanju ciljeva uspješnije organizacije i stvaranja konkurentske prednosti.

UVOD

Koliko god neki poslovni procesi bili uspješni, prije ili kasnije će ih trebati nadzirati i kontrolirati. Bez nadzora nema niti jednog uspješnog projekta, pa tako nema ni poslovne organizacije ni poslovnog procesa. Nadzor je utkan u svaki poslovni proces iako možda nismo potpuno svjesni njegove prisutnosti, važnosti i načina djelovanja u poslovanju. Primjerice, osnovni tijek svakog procesa uspostavljenog na sustavu kvalitete se sastoji od planiranja, zatim aktivnosti na provedbi planiranog postupka, nadzoru i kontroli provedbe, radnjama koje se poduzimaju pri korekciji i vraćanju procesa u planirane definirane postupke i konačno ponovo na planiranje i unaprjeđenje procesa. Dakle, radi se o zatvorenom kružnom toku procesu koji prihvaća teoriju da se svaki posao, postupak, način organiziranja i vođenja uvijek može učiniti boljim i uspješnijim. Vrijedi naglasiti da nadzor razmatramo ujedno kao petu i posljednju funkciju menadžmenta koja zbog posljednjeg mjesta ne znači da ima i najmanji značaj. Šira percepcija nadzora i kontrole nije omiljena funkcija menadžmenta jer mora uočavati nepravilnosti i odstupanja od planiranih ciljeva na temelju kojih se predlažu i uvode korektivne radnje i nove pozitivne promjene. Međutim, ovo je opisan tek jedan vid nadzora. Koja je poveznica između nadzora kao jedne od osnovnih funkcija menadžmenta i nadzora u smislu poslovne sigurnosti? Više je konkretnih vidova nadzora koji dovode u vezu prethodno spomenute funkcije. Jedan oblik nadzora je prijeko potreban nadzor svakog implementiranog elementa sustava tehničke zaštite pri čemu mislim prvenstveno na elektroničku zaštitu. Sustavi tehničke zaštite su projektirani i izvedeni s ciljem zaštite osoba i imovine, ali ujedno i sami moraju imati samozaštitnu i samonadzornu funkciju kako bi se izbjegla mogućnost njihovog onesposobljavanja jer se time istodobno gubi i njihova zaštitna uloga. Spomenuti drugi vid nadzora najbolje opisuje uloga i brojne funkcije centralnog dojavnog (nadzornog) sustava. Centralni dojavni sustavi su postali središnja mjesta prikupljanja, nadzora i analize svih sigurnosno interesantnih podataka za poslovanje od najmanje poslovne organizacije pa do multinacionalnih kompanija. Pri tome, sigurnosno interesantne podatke ne smatramo samo onima koji su prikupljeni pomoću sustava zaštite, nego se to odnosi na cjelokupno 24 satno prikupljanje podataka od praćenja tržišta, konkurencije, stanja sigurnosti u poslovnoj organizaciji, strateškim razvojnim centrima i njihovim proizvodima i drugih podataka bitnih za razvoj i opstanak poslovne organizacije. Treći i za poslovnu organizaciju najvažniji vid nadzora je onaj koji na temelju prikupljenih podataka dobivaju u obliku filtriranih i analiziranih podataka, menadžeri na različitim hijerarhijskim stupnjevima i svakodnevno ih koriste za donošenje poslovnih odluka.

METODE

Koliko nadzora je dovoljno nadzora? Možete biti vodeći menadžer  i stručnjak poslovnog upravljanja ali nećete pronaći jednostavno univerzalni odgovor na to pitanje. Iako je nadzor kategorija i pojam bez kojeg se od početka ubrzavanja poslovnih aktivnosti početkom industrijske revolucije ne bi mogli razvijati poslovni procesi i globalni proizvodni rast, još i danas se poslova nadzora sjetimo onda kada smo potaknuti situacijom da nešto u poslovnom procesu zakaže ili pođe po krivu. Pogreška će se u svakom sustavu prije ili kasnije dogoditi jer savršenih sustava nema. Potom se počnu postavljati pitanja o tome tko, kako, s kojim resursima i kojim metodologijom je trebao obavljati nadzor i kontrolu i ispravljati pogreške na način da do njih uopće ne dođe i da posljedice štetnih događaja budu smanjene na minimum. Upravo je aktualnost sadašnjeg trenutka kada pišem ovaj stručni članak i nestanak putničkog zrakoplova punog putnika na početnoj liniji iz Malezije, pravi primjer propitivanja uloge nadzora u zračnom prometu. Dakle o nadzoru i kontroli zračne plovidbe se pojačano počelo pričati nakon nestanka i višetjedne nemogućnosti pronalaska spomenutog zrakoplova što je izazvalo veliku svjetsku pozornost. Duga praksa nesustavne praktične primjene poslova nadzora poslova sigurnosti ima nekih koristi na temelju kojih se iz štetnih slučajeva izvlače pravila najbolje prakse i procedure rada. Sami nadzor je kategorija koja je najmanje obrađena u odnosu na ostale značajnije menadžerske kategorije upravljanja, a takvo je stanje kod percepcije javnosti koja nije dovoljno informirana o mogućnostima, značaju i potrebi primjene nadzora poslovnih aktivnosti. Poslovi nadzora poslovnih procesa i sustava sigurnosti su u neraskidivoj vezi, pa su i metode koji koristim pri obradi teme nadzora temeljene na iskustvu stečenom na poslovima nadzora sustava sigurnosti i poslova nadzora prilikom implementacije sustava tehničke zaštite. Praćenje tehnologija razvoja sustava sigurnosti omogućava opise primjera radi donošenja zaključaka na temelju činjenica o pozitivnim učincima poslova nadzora i kasnije izbjegavanju potencijalnih ili realiziranih šteta. U članku se koristi deskriptivna metoda temeljena na proučavanju stručne literature koja je navedena na kraju članka i dovođenja u izravan odnos korištenih metoda nadzora i učinkovitih uzročno-posljedičnih veza koje poslovnu organizaciju čine sigurnijom. Kako je naglasak dan na primjenu sustava tehničke zaštite i sigurnost u poslovnim organizacijama, tako su i aspekti nadzora poslova zaštite obrađeni u skladu s važećim propisima koji uređuju ove poslove. 

ASPEKTI NADZORA SUSTAVA ZAŠTITE

Nekoliko najznačajnijih aspekata nadzora koji su izravno povezani uz poslovnu sigurnost je navedeno u ovom poglavlju. Uređaji i oprema koji služe kao sastavni elementi sustava tehničke zaštite moraju i sami biti zaštićeni od identičnih rizika koji mogu ugroziti sve ono što je njihova zadaća i predmet štićenja. U brojnim situacijama u kojima sam razgovarao s korisnicima sustava zaštite i investitorima u sustave zaštite nakon realiziranih štetnih događaja, njihovi komentari većinom se poklapaju da je premalo pažnje bilo posvećeno samim uređajima, opremi i mjerama koje zaštićuju upravo sustave zaštite. 

Nadzor i zaštita instaliranih uređaja tehničke zaštite

Što smatram pod pojmom da uređaji i cjelokupni sustavi tehničke zaštite moraju imati samonadzornu i samozaštitnu funkciju? To je najbolje pokazati slijedećim primjerom. Jedna poslovna organizacija s temeljnom djelatnošću kupnje i prodaje automobila je iz godine u godinu počela bilježiti pozitivan rast. Uprava je odlučila osim zapošljavanja novih rukovoditelja omogućiti jednostavniji nadzor i praćenje poslovnih procesa ali i dodatno povećati sigurnost osoblja i svojih klijenata. Odlučili su investirati u sustave tehničke zaštite i samostalno izradili „projektni zadatak“ na temelju kojeg su angažirali zaštitarsku tvrtku koja im je, sukladno njihovim zahtjevima, u prvoj fazi izvela samo sustav video nadzora. Tvrtka je dodatno proširila poslovanje na popravak i servis automobila, te je sustav video nadzora osim preventivne funkcije omogućavao i naknadni uvid u vrijeme provedeno na servisu određenih vozila i stvaranje osjećaja povjerenja i sigurnosti za klijente te auto kuće. Nakon nekoliko mjeseci provaljeno je tijekom noći u poslovne prostore tvrtke i iz ladica su otuđeni ključevi kojima su provalnici otključali vozila i odvezli nekoliko automobila iz auto salona i servisa. Sutradan, za vlasnika auto salona sama provala nije bila najveći šok. Naime, provalnici su prilikom upada u prostore odnijeli i središnji uređaj za snimanje video zapisa koji bi policiji i vlasniku omogućio naknadnu rekonstrukciju svih događaja i vjerojatno pomogao u otkrivanju počinitelja. Koji su uzroci ovakvog slučaja s velikim štetnim posljedicama? Preveliki značaj je pogrešno dan samo jednom sustavu zaštite pomoću sustava video nadzora koji nije projektiran na odgovarajući način jer je središnji uređaj video nadzora bio smješten na pultu, te lako dostupan i uočljiv svim klijentima i radnicima. U prostoru, zajedno sa sustavom video nadzora, nije ugrađen alarmni sustav koji bi u slučaju neovlaštenog ulaska u štićeni prostor uključio svjetlosnu i zvučnu signalizaciju. Na kraju, kao nedostatak valja napomenuti da nije bila uspostavljena dojava i prijenos alarma u centralni dojavni sustav. Sve navedeno je počiniteljima omogućavalo da nesmetano i bez žurbe nakon ulaska u prostor naprave veliku materijalnu štetu ali i štetu ugledu tada rastuće poslovne organizacije. Što može pomoći izbjegavanju sličnih štetnih situacija? Detaljnije izrađen projektni zadatak, sagledavanje cjeline svih ugroženosti i primjerenih sustava zaštite koji bi prioritetno trebali imati ugrađen alarmni sustav s lokalnom signalizacijom i pouzdanom daljinskom dojavom u slučaju alarma. Istovremeno, ili kao kasnija nadgradnja, može korisno poslužiti sustav video nadzora. Neadekvatan smještaj video snimača i jednostavan pristup ključevima vozila učinili su štetne posljedice otuđenja samog sustava zaštite još većima. Veliki je broj sličnih primjera kada uspostavljeni sustav zaštite i sam nije bio dovoljno dobro zaštićen, ali mislim da je opisani štetni događaj dovoljno dobro poslužio da opišemo važnost i potrebu nadzora i štićenja samog sustava zaštite.

Centralni dojavni (nadzorni) sustavi

Čemu služe centralni dojavni sustavi? Oni predstavljaju drugi aspekt nadzora koji se veže uz poslovnu sigurnost i nadzor poslova zaštite. Pod pojmom centralni dojavni sustavi opisuje se skup opreme, uređaja i propisanih mjera i postupaka za prijem i obradu alarmnih i drugih tehničkih informacija s ciljem učinkovitog nadzora i mogućnosti brze intervencije. Takav objedinjeni prijem, nadzor, obradu i analizu informacija najbolje opisuje upravo centralni dojavni sustav. Navedene aktivnosti se obavljaju u centralnim dojavnim ili kako se često nazivaju, centralnim nadzornim sustavima. U ispunjavanju svojih važnih zadaća centralni dojavni sustav mora zadovoljiti brojne sigurnosne kriterije. Mnogi su zahtjevi i kriteriji koje sigurnosni stručnjaci i projektanti sustava zaštite moraju zadovoljiti pri uspostavi centralnog dojavnog sustava, a ovdje su izdvojeni slijedeći univerzalno primjenjivi kriteriji koji ne ovise o veličini dojavnog sustava ili količini informacija koje se u centru prikupljaju. Svaka poslovna organizacija može za svoje potrebe uspostaviti vlastiti centralni dojavni sustav. Uzmimo slijedeći primjer, da centralni nadzor u smislu cjelokupnog poslovanja ima uprava poslovne organizacije jer se tu trebaju slijevati sve informacije bitne za poslovanje na temelju kojih će uprava donositi najvažnije poslovne odluke. Zbog takvog središnjeg prijema i obrade prikupljenih podataka, uprava obavlja jednu vrstu centralnog prijema i nadzora. Promatrajući s druge strane, postoje ovlaštene zaštitarske tvrtke koje imaju uspostavljen centralni dojavni sustav koji pruža usluge velikom broju različitih poslovnih subjekata kojima pružaju uslugu nadzora, zaštite i povezano s time razne intervencije u cilju sprečavanja ili smanjivanja štetnih posljedica za poslovanje. Koji su najvažniji kriteriji koje treba promatrati i slijediti prilikom uspostave centralnog dojavnog sustava kako bi najbolje mogao poslužiti ulozi nadzora u poslovnoj organizaciji.

Smještaj centralnog dojavnog sustava (CDS) i zahtjevi na građevinu

Svaki instalirani sustav zaštite je vlasniku i menadžerima u poslovnoj organizaciji najvažniji, jer mu pomaže smanjiti rizike poslovanja. Identično kao u primjerima projektiranja sustava zaštite objekata od posebnog značaja (trezori, istraživački centri, laboratoriji i slično) tako i projekt zaštite centralnog dojavnog sustava počinje odabirom mikro lokacije i same građevine u kojoj će se CDS nalaziti. Potrebno je razmotriti vrste materijala i karakteristike konstrukcije, zidova, podova i stropova za cijelu građevinu, a posebice prostorije za centralni nadzor. Za svaku prostoriju u odabranoj građevini potrebno je poznavati namjenu, te vrstu i broj stalnih i povremenih korisnika. Za smještaj je važno definirati blizinu napajanja jer CDS mora imati pričuvno napajanje za koje je potrebno znati smještaj i kabelsku trasu koja povezuje agregat i centralnu nadzornu prostoriju. Građevina u kojoj se nalazi centralni dojavni sustav mora imati vatrodojavni sustav (ukoliko je moguće i automatski sustav za gašenje požara). Potrebno je poznavati i imati u pismenoj formi projektne dokumentacije točan smještaj i tip instaliranih vatrodojavnih detektora i drugih elemenata sustava gašenja. Kriteriji bitni za smještaj centralne nadzorne prostorije su veličina, struktura, broj i smještaj vrata i prozora. Preporuča se da centralna nadzorna prostorija ima vrata ili izlaz za slučaj incidentne situacije, a sva vrata u centralnoj nadzornoj prostoriji bi trebala imati određeni stupanj vatrootpornosti. Prilikom odabira smještaja CDS-a potrebno je uzeti u obzir i moguću vidljivost (uočljivost) iz vanjskog prostora zbog onemogućavanja vanjskog nadzora i(li) prisluškivanja. Centralna nadzorna prostorija i priručni prostori moraju biti klimatizirani. Ukoliko je klimatizacijski sustav povezan i sa ostalim prostorima u građevini i nije isključivo namijenjen za centralni dojavni sustav, potrebno je poznavati smještaj i trase ventilacijskih otvora, te ulazne klimatizacijske otvore imati dodatno zaštićene i nadzirane. Nakon odabira odgovarajuće lokacije i zadovoljenja gore navedenih kriterija koji se postavljaju za građevinu, instaliraju se elektronički uređaji i oprema koji se priključuju na uređaje za napajanje s odgovarajućom naponskom zaštitom. U slučaju nestanka mrežnog napajanja i prebacivanja na pričuvno napajanje, u centralnoj nadzornoj prostoriji i pridruženim prostorima je potrebno predvidjeti sigurnosnu rasvjetu sa što kraćim vremenom uključenjem i prebacivanjem na pričuvno napajanje.

Zahtjevi za operatere (nadzornike) i ostalo osoblje u zoni centralnog nadzornog prostora

Prilikom projektiranja centralnog dojavnog sustava potrebno je procijeniti koliki će biti broj prikupljenih poruka i korisnika koji imaju instalirane sustave zaštite. Na osnovu tih procjena potrebno je izraditi simulaciju maksimalnog opterećenja što se tiče prijema i obrade alarmnih i drugih tehničkih poruka. Poruke se prikupljaju i obrađuju od 00-24 sata, a primaju i obrađuju ih operateri. Stoga je važno odrediti njihov broj i zadaće u svakoj smjeni. Centralni dojavni sustav mora imati odgovornu osobu u vidu voditelja. Kao što je za sustave tehničke zaštite instaliranima na objektima od posebnog značaja bitan parametar redundancija (zalihost), tako je i za operatere bitno da uvijek postoji osoba u stanju pripravnosti koju će voditelj moći rasporediti u slučaju potrebe. Bitan parametar u ocjenjivanju kvalitete CDS-a predstavlja očekivano vrijeme reakcije tehničkog osoblja (inženjera i tehničara) u slučaju pogreške i kvara uređaja i opreme koji se nalaze u centralnoj nadzornoj prostoriji. Parametar koji je pravi pokazatelj stručnosti i koordinacije u slučaju tehničkih kvarova nije samo vrijeme reakcije tehničkog osoblja, nego vrijeme otklanjanja kvara i vraćanja u ispravno stanje. Iz tog razloga je potrebno redovito izvoditi simulacije kvara i na osnovu toga provoditi testiranja i neprekidnu edukaciju djelatnika. Svaki zaposlenik koji ima ovlaštenje ulaska u zaštićeni prostor centralne nadzorne prostorije mora imati na vidnom mjestu identifikacijsku karticu koja služi za registraciju i omogućavanje prolaza na elektroničkom sustavu kontrole pristupa.

Zahtjevi za redovno testiranje uređaja i opreme

Uređaje i opremu u centralnoj nadzornoj prostoriji je potrebno redovno testirati i ispitivati njezinu funkcionalnost. U centralnom nadzornom sustavu mora postojati propisana procedura tko, kada i na koji način mora izvršiti redovno funkcionalno testiranje svih uređaja i opreme koja je povezana s učinkovitim radom CDS-a. Sva izvršena testiranja moraju biti evidentirana zajedno s njihovim rezultatima. Na koje sve elemente je potrebno obratiti pozornost prilikom redovnog testiranja?

Potrebno je testirati rad cjelokupne opreme koja je smještena u centralnoj nadzornoj prostoriji, a posebno razdvojiti opremu i uređaje prijemnog dijela (digitalne prijemnike) i ostalu prateću opremu (računala, štampači, programska podrška, klimatizacijski uređaji, uređaji za napajanje, sredstva veze i slično). Posebnu pažnju prilikom testiranja je potrebno posvetiti provjeri sustava veza s interventnim ekipama na terenu, policijskim operativnim dežurstvom, vatrogasnim dežurstvom, službom hitne pomoći i na kraju sa samim odgovornim osobama i predstavnicima korisnika usluga zaštite koji žele biti pravovremeno informirani o stanju zaštite na svojem objektu.    

Tehnički zahtjevi

Kao što sam uvodno u poglavlju naveo, centralni dojavni sustav mora biti zaštićen kao i svaki drugi štićeni prostor od posebnog značaja poštujući pri tome propisanu proceduru izrade prosudbe ugroženosti i sigurnosnog elaborata. Bez obzira na specifičnosti na koje projektant sustava zaštite centralne nadzorne prostorije može naići, svaki centralni dojavni sustav mora imati slijedeće sustave zaštite:

• protuprovalni sustav (odnosi se na prostore koji se povremeno koriste za potrebe CDS-a)
• protuprepadni sustav (za operatere i osoblje koji se nalazi unutar štićenog prostora)
• sustav kontrole pristupa
• sustav video nadzora unutar i izvan štićenog prostora s kontinuiranim snimanjem događaja
• mrežno i pričuvno (zaštićeno) napajanje,
• sustav veza i  
• odgovarajuću službu tjelesne zaštite koja će biti informirana i koja može pravovremeno intervenirati u slučaju incidentne situacije.

Za nesmetani prijem, ali i za predaju informacija iz centralne nadzorne prostorije potrebno je predvidjeti odgovarajuće telekomunikacijske kapacitete. Suvremeni dojavni centri imaju za svaki žičani ili bežični kanal, predviđene dodatne telekomunikacijske kanale koji prolaze drugom trasom i ne koriste iste resurse prijenosa kao osnovni kanali. Digitalni prijemnici danas imaju mogućnost istodobnog prijema poruka telefonskim linijama, bežičnim putem preko javnih digitalnih mobilnih mreža, preko bežičnih (RF) mreža ili putem satelitskih linkova. Ukoliko su nužni telekomunikacijski kapaciteti dimenzionirani redundantno, dolazimo do zaključka o velikoj pouzdanosti rada suvremenih centralnih dojavnih sustava zahvaljujući posebice brzom razvoju mobilnih digitalnih telefonskih mreža.   

Pismene procedure i obrasci izvješćivanja

U centralnoj nadzornoj prostoriji se treba nalaziti pismeni elaborat o mjerama i postupcima koje poduzima operater-nadzornik shodno situaciji u kojoj se nalazi, te primljenoj poruci. Pri tome moraju jasno biti razdvojene alarmne poruke, tehničke poruke, testni signali i poruke greške udaljenih sustava zaštite (primjerice prenizak napon baterije, greška u komunikaciji i slično) i poruke o grešci samog prijemnog uređaja (nestanak mrežnog napajanja, gubitak telefonskih linija, itd.). Osim navedenih pismenih procedura koje moraju poznavati operateri, potrebno je propisati vrste poruka i obrazac za koje je potrebno pisati posebna izvješća za internu pohranu u zaštitarskoj tvrtki i zasebno izvješće za korisnika usluga centralnog dojavnog sustava.     

Izgled centralne nadzorne prostorije

Uspješne poslovne organizacije svoje poslovanje grade tako da su u središte pažnje “stavile” pojedinca, svojeg zaposlenika koji će najveću učinkovitost postići ako je zadovoljan onime što radi i ulaganjima tvrtke u njegov napredak i stalnu edukaciju. Centralni dojavni sustav može biti prikazan kao pokazatelj uspješnosti poslovne organizacije. U središtu svakog centralnog dojavnog sustava nalazi se školovani operater kao najvažniji čimbenik i pokazatelj kvalitete centralnog dojavnog sustava. O njegovu znanju, uvježbanosti i pravovremenoj reakciji ovisi učinkovitost svih ostalih elemenata u propisanim procedurama i reakcijama nakon prijema i analize primljene poruke. Temeljem navedenog, funkciji nadzora je potrebno prilagoditi uređaje i opremu u centralnoj nadzornoj prostoriji kako bi im se u najvećoj mjeri olakšao rad.

Slika 1: Primjer izgleda centralne nadzorne prostorije

Izvor: First Alarm LLC

ZAKLJUČAK

Zašto je posao nadzora bitan za cjelokupno poslovno upravljanje i poslovnu sigurnost? Nadzor cjelokupne sigurnosti ne bi bio u modernoj poslovnoj organizaciji moguć u tako velikom opsegu bez nadzora nad uspostavljenim sustavima tehničke zaštite. Sve one informacije koje pružaju u članku spomenuti suvremeni sustavi tehničke zaštite, daju nakon pravilne implementacije, obilje novih saznanja za ljude koji te informacije mogu, žele i znaju pravilno sortirati, usporediti i prezentirati na najvišoj razini menadžmenta poslovne organizacije. U tom slučaju svaki uloženi novac u nadzor se višestruko isplati čelništvu kompanije jer im središnje nadzirani poslovi zaštite postaju alat za donošenje odluka kojima mogu zaštititi i razvijati poslovnu organizaciju. Pri tome je naglasak potrebno dati na kontinuitet praćenja stanja sigurnosti gdje je manje važna forma a više sadržaj dokumenata koji omogućavanje praćenja. Ako ovdje uzmemo u obzir i sve veći broj informacija koji je putem svih vrsta medija javno dostupan, onda na prvi pogled dolazimo do zaključka da danas vođenje poslovne sigurnosti nije suviše zahtjevan posao. Međutim, malo bolja analiza količine dostupnih podataka pokazuje upravo suprotno i naglasak stavlja na poslovne organizacije koje iz tog obilja raspoloživih podataka uspijeva točno i pravovremeno temeljem analize podataka doći do korisnih informacija. Te informacije moraju biti „servirane“ menadžmentu kompanije na nivou kojem se donose strateške odluke. Dnevni bilteni, pisani izvještaji i analize mogu dobro poslužiti za početak stvaranja sustavnog nadzora svih poslovnih aktivnosti poslovnog subjekta. Poslovna sigurnost u suvremenom poslovnom okruženju nikada nije bila više izložena raznim rizicima od kojih neki predstavljaju i poslovne izazove i prilike. Možda se kao zaključak najbolje uklapa misao američkog konzultanta Denisa E. Waltleya koji je rekao slijedeće: „Nitko nikada nije postigao nešto zaista veliko, a da se nije izložio riziku.“